Biskvit:

✦4 jaja

✦200 g šećera

✦300 ml ulja

✦250 g oštrog brašna

✦1 prašak za pecivo

✦2 žličice cimeta ili začina za medenjake

✦100 g sjeckanih oraha

✦500 g sitno ribane mrkve

Priprema: Miksati jaja sa šećerom dok smjesa ne pobijeli. Dodati ulje, brašno, prašak za pecivo i ci­met, pa sve izmiksati. Ručno umiješati sjeckane orahe i ribanu mrkvu. Smjesu podijeliti na 3 jednaka dijela. Svaki dio peći u kalupu obloženom papirom za pečenje, dimenzije 30 x 20 cm, na 170 °C oko 30 minuta. Ohladiti.

Krema:

✦500 g krem sira

✦300 g milerama ili punomasnog kiselog vrhnja

✦150 g šećera u prahu

✦2 vanilin šećera

✦sok i korica 1 naranče

✦250 ml vrhnja za šlag

✦1 mljevena želatina

Priprema: Izmiksati krem sir, dodati mileram ili kise­lo vrhnje, šećer u prahu, vanilin šećer, sok od cijeđe­ne naranče i koricu od naranče. Uliti hladno vrhnje za šlag i sve zajedno izmiksati. Želatinu pripremiti prema uputi na pakiranju i dodati u kremu tako da se u želatinu umiješa par žlica kreme, pa sjedini mik­serom s ostatkom. Na biskvit staviti trećinu kreme pa ponoviti postupak još dva puta. Dobro ohladiti u hladnjaku.

Recept iz knjige Kolači za sve prigode

Prethodni članakUskoro otvaranje prijava za Male zajmove za ruralni razvoj
Sljedeći članakDamen kapric
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.