Valentina kocke. Sočan kolač od marelica s želeom i vanilija kremom od pudinga savršen je kremasti desert za svaku priliku i kojeg ćete uvijek tražiti još.

Biskvit:

✦ 2 jaja

✦ 150 g šećera

✦ 200 ml mlijeka

✦ 100 ml ulja

✦ 250 g oštrog brašna

✦ 1 prašak za pecivo

✦ 150 g mljevenih oraha

✦ 1 žličica cimeta

Priprema: Pjenasto izmiksati jaja sa šećerom dok smjesa ne pobijeli. Dodati mlijeko, ulje a zatim i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Dodati mljevene orahe i cimet i još jednom sve dobro iz­miksati. Smijesu uliti u kalup dimenzije 35 x 25 cm obložen papirom za pečenje i peći u zagrijanoj peć­nici na 180 °C oko 20 minuta.

Preljev:

✦ 50 ml mlijeka

✦ 2 žlice ruma

Priprema: S ohlađenog biskvita maknuti papir, vra­titi ga u kalup i poprskati preljevom.

Žele:

✦ 1 konzerva kompota od

✦ breskve ili marelice

✦ 500 ml soka iz kompota + vode

✦ 1 puding od vanilije

✦ 1 žlica škrobnog br. (gustina)

✦ 3 žlice šećera

Priprema: Breskve izvaditi iz kompota, narezati na ploške, te složiti po biskvitu. Soku iz kompota dodati vode do 500 ml tekućine. U malo soka razmutiti pu­ding i škrobno brašno pa ukuhati u ostatak soka sa šećerom. Maknuti s vatre kad se zgusne, malo ohla­diti i toplo preliti po breskvama.

Krema:

✦ 750 ml mlijeka

✦ 8 žlica šećera

✦ 3 pudinga od vanilije

✦ 150 g margarina

✦ 150 ml vrhnja za šlag

Priprema: U malo mlijeka razmutiti puding pa uku­hati u ostatak mlijeka sa šećerom. Kuhati puding uz stalno miješanje pjenjačom te maknuti s vatre kad se zgusne. Pokriti prozirnom folijom i ostaviti da se ohladi. U ohlađeno umiksati margarin sobne tem­perature te ručno umiješati čvrsto umućeno vrhnje za šlag. Mazati kremu po želeu.

Recept iz knjige Moji kremasti kolači

Prethodni članakKokosnjača
Sljedeći članakŠto trebaju znati proizvođači tradicionalnih mesnih proizvoda na obiteljskom gospodarstvu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.