Dijamantići. Izvrsni, aromatični keksići u kojima se savršeno sljubljuju lješnjaci, pistacije, kikiriki, cimet, kinčić, muškatni oraščić i smeđi šećer.
 src=Sastojci:
– 10 dag maslaca
– 10 dag mljevenih lješnjaka
– 1 jaje
– 10 dag smeđeg šećera
– 1 vanilin šećer
– 1 žlica kakaa
– prstohvat mljevenog cimeta, klinčića i muškatnog oraščića
– prstohvat soli
– 1 dag maslaca od kikirikija
– 4 dag oštrog brašna
– 7,5 dag sjeckanih neslanih kikirikija

Dekoracija:
– 10 dag bijele čokolade
– 2 žlice ulja
– sjeckane neslane pistacije

Priprema: Otopiti maslac u tavi, dodati mljevene lješnjake, te ih pržiti oko 3 min na srednjoj vatri. Ostaviti da se malo ohlade. Pjenasto umutiti jaje sa smeđim šećerom, vanilin šećerom, kakaom, cimetom, oraščićem, klinčićem i malo soli, a zatim postupno umiješati omekšan maslac od kikirikija, brašno, pržene lješnjake i sjeckani kikikiriki. Tijesto staviti u manji kalup, oko 20 x 20 cm, obložen papirom, pa poravnati površinu. Peći 10 – 12 minuta u zagrijanoj pećnici na 200 °C dok ne porumeni, a zatim ostaviti da se malo ohladi. Mlako rezati na trake širine 3 cm, a njih zatim dijagonalno na po 5 rombova.

Dekoracija: Otopiti na pari bijelu čokoladu s malo ulja. Rombove do pola močiti u otopljenu bijelu čokoladu, pa slagati na rešetku za kolače i posuti sjeckanim pistacijama.

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakGanache kolač
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.