Emo kolač. Višebojni kolač zanimljivog izgleda u valovima svijetlog i tamnog biskvita s pudingom od vanilije premazan ušećerenim kiselim vrhnjem.

 width=Krema:
– 2 pudinga od vanilije
– 1 l mlijeka
– šećer prema uputi

Biskvit:
– 5 jaja
– 20 dag šećera
– 1 dcl ulja
– 1 dcl tople vode
– 25 dag oštrog brašna
– ½ praška za pecivo
– 1 žlica kakaa

Premaz:
– 2 crvena kisela vrhnja
– 6 žlica šećera
– 1 vanilin šećer

Priprema kreme: U sirova tijesta žlicom stavljati skuhan i ohlađen puding pa staviti peći na 180 °C, 45 – 50 minuta.

Priprema tijesta: Žumanjke pjenasto umutiti sa šećerom pa dodati ulje, vodu, brašno pomiješano s praškom za pecivo i na kraju lagano kuhačom umiješati snijeg od bjelanjaka. Tijesto podijeliti na dva dijela i u jedan dio dodati kakao. U lim izliti prvo žuto tijesto, a preko njega žlicom stavljati tijesto s kakaom.

Priprema premaza: Na vruć kolač staviti kiselo vrhnje razmućeno sa šećerom i zapeći ga još 10 minuta.

Recept iz knjige „Moji najbolji kolači 2“

Prethodni članakCrne trube
Sljedeći članakSutra otvorenje natječaja za izgradnju 100 novih dječjih vrtića
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.