Jaffa kolač

307

Tijesto:
– 3 jaja
– 20 žlica šećera
– 25 žlica mlijeka
– 25 žlica ulja
– 25 žlica oštrog brašna
– 1 prašak za pecivo

Nadjev:
– 1/2 izmrvljenog biskvita
– 2 smrznute naranče
– 10 žlica šećera
– 6 žlica vode

Žele:
– 2,5 dcl soka od naranče
– 1 preljev za torte (bezbojni)

Ganache:
– 10 dag čokolade za kuhanje
– 1 dcl vrhnja za šlag

Priprema tijesta: Cijela jaja i šećer pjenasto umutiti, dodati ostale sastojke i staviti u lim 32 x 30 cm. Peći 15 – 20 minuta na 180 °C. Ohladiti i prerezati na pola. Jedan dio ostaviti za podlogu, a drugi dio biskvita izmrviti u zdjeli.

Priprema nadjeva: Prokuhati vodu i šećer pa dodati ribane smrznute naranče. Pomiješati s mrvljenim biskvitom i premazati na podlogu. Donji dio biskvita može se malo natopiti sa sokom od naranče. Ostaviti da se ohladi.

Priprema želea: Preljev za torte pripremiti prema uputi sa sokom od naranče. Ne smije zakuhati. Kad se počne stezati izliti na kremu.

Priprema ganachea: Čokoladu i vrhnje ugrijati, ali ne smije zavrijeti. Preliti preko ohlađenog želea.

Recept iz knjige „Moji najbolji kolači 2“

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakDizana pita s makom
Sljedeći članakPumpkinići
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.