Biskvit:

✦3 jaja

✦115 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦100 g mljevenih badema 100 g mljevenog rogača

✦½ praška za pecivo

✦ribana korica jedne i pol naranče

✦sok od 2 naranče (175 ml)

✦100 g sjeckane čokolade za kuhanje

Priprema: Miksati žumanjke sa šećerom. Dodati pomiješane mljevene bademe, rogač i prašak za pecivo, a zatim i koricu naranče i pola soka od naranče pa sve zajedno izmik­sati. Dodati preostali sok od naranče i gru­bo sjeckanu čokoladu za kuhanje pa kratko izmiksati. Bjelanjke izraditi u čvrsti snijeg s vanilin šećerom i ručno lagano umiješati u smjesu. Uliti u kalup prekriven papirom za pečenje dimenzije 20 x 30 cm. Peći oko 25 minuta u zagrijanoj pećnici na 180 °C.

Glazura:

✦200 g čokolade za kuhanje

✦75 g maslaca

✦1 žlica ulja

✦1 žlica vode

Priprema: Otopiti sastojke za glazuru na pari, malo ohladiti i preliti po ohlađenom biskvitu. Ukrasiti kandiranom koricom na­ranče.

Recept iz knjige Moji brzi kolači

Prethodni članakUčinkovito suzbijanje korova u kukuruzu
Sljedeći članakPčelica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.