Ježići. Simpatični dekorativni keksići s orasima koji će razveseliti najmlađe degustatore, a njihov osmjeh potpuno će opravdati utrošen trud i vrijeme.

Sastojci:
25 dag maslaca
12 dag šećera u prahu
1 žumanjak
40 dag oštrog brašna
4 dag oraha u jezgri

Dekoracija:
10 dag čokolade za kuhanje
5 dag čokoladnih mrvica

 

Priprema: Maslac sobne temperature, šećer u prahu i žumanjak pomiješati. Miksajući polako dodati brašno, pa umijesiti glatko tijesto. Nema potrebe da se stavlja u hladnjak jer se ne lijepi. Od tijesta otkidati komadiće veličine oraha, na dlanu ih malo spljoštiti, pa u sredinu staviti komadić oraha. Tijesto naprijed malo izdužiti da se dobije oblik ježića. Slagati na lim obložen papirom za pečenje, pa peći na 180°C oko 15 minuta. Paziti da ostanu svijetli. Ostaviti da se ohlade. Čokoladu otopiti na pari, pa umočiti vršak izduženog keksića, a onda oko 2/3 druge strane i odmah posuti s čokoladnim mrvicama. Slagati na papir za pečenje da se čokolada stisne. Čačkalicu umakati u čokoladu, pa crtati oči. Nožićem pažljivo odvojiti od papira za pečenje.

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Prethodni članakSanta Barbara
Sljedeći članakPapučice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.