Monte kolač

297

Tijesto:
– 5 jaja
– 5 žlica šećera
– 2 vanilin šećera
– 7 žlica brašna
– 2 žlice kakaa
– 2 žlice mljevenih lješnjaka
– 1/2 praška za pecivo
– 1/2 dcl ulja
– 1/2 dcl mlijeka (za močenje)

Krema:
– 1 l mlijeka
– 12 žlica gustina
– 6 žlica šećera
– 1 vanilin šećer
– 1 margarin za kreme

Ganache:
– ½ litre vrhnja za šlag
– 30 dag čokolade (min. 50 % udjela kakaa)

Priprema tijesta: Bjelanjke istući u čvrst snijeg pa postupno dodavati šećer, 1 po 1 žumanjak i u tankom mlazu ulje. Na kraju lagano kuhačom umiješati pomiješane suhe sastojke. Peći u limu srednje veličine na 170 °C oko 10 minuta. Topli biskvit politi mlijekom.

Priprema kreme: Zakuhati mlijeko od kojeg smo prethodno uzeli malo za razmutiti gustin i šećer i u vruće mlijeko ukuhati smjesu gustina i šećera. U hladno dodati izrađen margarin sobne temperature i premazati biskvit.

Priprema ganachea: Vrhnje postupno zagrijati s čokoladom, ali ne dozvoliti da zakipi. Dobro izmiješati i preliti preko kreme. Ohladiti prije serviranja. Savjet: Umjesto mlijeka biskvit možete po želji politi likerom.

Recept iz knjige Moji najbolji kolači 2

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakAmerički kolačići
Sljedeći članakPadobranci
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.