Oslikani keksi

79
Oslikani keksi

Sastojci za oko 40 komada:
150 g crnog šećernog sirupa
250 g maslaca
1/2 žličice kardamoma
60 g mljevenih badema
100 g šećera
po 1 žličica mljevenog cimeta i đumbira
400 g brašna
1 žličica sode bikarbone
1 jaje
Ostalo:
1 paketić šećerne glazure
razni marcipanski ukrasi (zimski motivi)
80 g Decor šarenih mrvica

Priprema:
šećerni sirup i maslac zakuhajte u loncu. Kardamom, bademe i šećer dodajte sirupu. Smjesu stavite u plastičnu posudu. Pomiješajte cimet, đumbir, brašno i sodu bikarbonu te tu mješavinu dodajte smjesi. Zatim dodajte jaje te umijesite tijesto. Poklopite i držte u hladioniku sat vremena. Pečnicu zagrijte na 180 °C. Tijesto izvaljajte na površini posutoj brašnom na debljinu od 5 mm, te pomoću kalupa iz njega izrežite srca. Zatim srca posložite na limove obložene papirom za pečenje i pecite 12 minuta. Potom ih izvadite i ostavite da se ohlade na kuhinjskoj rešetki. šećernu glazuru pripremite prema uputama s pakiranja. Na kraju keksiće ukrasite ukrasima od marcipana i šarenim mrvicama.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakMjera 103 IPARD programa
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.