Biskvit:

✦9 bjelanjaka

✦13 žlica šećera

✦15 žlica prženih mljevenih lješnjaka (140 g)

✦2 žlice oštrog brašna

Priprema: Umutiti snijeg od bjelanjaka dodajući žli­cu po žlicu šećera. Špatulom lagano umiješati mlje­vene lješnjake i brašno. Smjesu rasporediti u veliki kalup od pećnice dimenzije 40 x 34 cm, obložen papirom za pečenje. Peći na 175 °C, 15 – 20 minuta. Ohlađen biskvit prerezati okomito na dva dijela.

Dodatak kremama:

✦500 ml vrhnja za šlag

Priprema: Izmiksati vrhnje u šlag i podijeliti na 3 dijela.

Svijetla krema:

✦500 g mascarpone sira

✦350 g Lino Lade kokos

Priprema: Izmiksati mascarpone i Lino Ladu, pa ručno umiješati 1/3 čvrsto tučenog šlaga. Na prvi bi­skvit staviti svijetlu kremu i pokriti drugim biskvitom na koji staviti tamnu kremu.

Tamna krema:

✦500 g mascarpone sira

✦350 g Lino Lade Gold

Priprema: Ista kao i kod svijetle kreme. Ukrasiti ko­lač preostalim šlagom.

Recept iz knjige Kolači za sve prigode

Prethodni članakCrni kolač bez jaja
Sljedeći članakVoda u pčelarstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.