Pingvin kocke. Jednostavna slastica dekorativnog izgleda izabrana za kraljicu ljeta, bar kada su osvježavajuće poslastice u pitanju, a djeca ju obožavaju.

Tijesto:

✦20 dag šećera
✦5 žumanjaka
✦10 dag margarina
✦1 žlica kakaa
✦2,5 dcl mlijeka
✦25 dag oštrog brašna
✦1 prašak za pecivo

Sirup:

✦2 dcl vode
✦2,5 dag šećera
✦½ dcl ruma

Šaum:

✦5 bjelanjaka
✦35 dag šećera

Glazura: 
✦10 dag čokolade za kuhanje
✦5 dag margarina
✦3 žlice ulja
✦1 žlica vode

Priprema tijesta: Žumanjke umuti sa šećerom, pa dodati omekšali margarin, mlijeko i brašno pomiješano s praškom za pecivo i kakaom. Peći u namaštenom i pobrašnjenom limu na 180 °C.

Priprema za sirup: Prokuhati vodu s šećerom i u ohlađeno dodati rum. Mlak biskvit zaliti sirupom i hladno premazati šaumom.

Priprema za šaum: U malo vode, otopiti šećer da nastane sirup. Vruće polako ulijevati u gotov snijeg od bjelanjaka stalno miksajući dok šaum ne dobije sjajnu boju.

Priprema glazure: Otopiti na pari i preliti preko šauma. Dobro ohladiti.

Recept iz knjige „Moji najbolji kolači 2“

Prethodni članakDa li se smije zalijevati voćke vodom iz septičke jame?
Sljedeći članakPrihranjivanje pčela starim medom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.