Nadjev: 
1000 g smrznutih višanja
150 g šećera
1 vanilin šećer
8 žlica škrobnog brašna (gustina) – 80 g
500 ml soka od višanja + vode

Prhko tijesto:
200 g margarina
100 g šećera
1 vanilin šećer
2 jaja
2 žlice kiselog vrhnja
540 g oštrog brašna
1 prašak za pecivo
2 – 3 žlice krušne mrvice

Priprema nadjeva:


1. Višnje odmrznuti pa izmjeriti količinu soka i dodati vode do 500 ml. Višnje, šećer, vanilin šećer i malo soka staviti kuhati, a u ostatku soka razmutiti škrobno brašno, pa ukuhati u višnje. Maknuti s vatre kad se zgusne i malo ohladiti.

Priprema tijesta:


2. Margarin sobne temperature, šećer, vanilin šećer, jaja i kiselo vrhnje izmiješati vilicom, postupno dodavati brašno pomiješano s praškom za pecivo. Pomiješati u mrvičastu smjesu, a zatim rukom umijesiti glatko tijesto.

  1. Podijeliti ga na dva dijela, pa prvi razvaljati na pobrašnjenoj površini, na dimenziju kalupa 32 x 22 cm i prebaciti u kalup. Posuti krušnim mrvicama.

4. Na tijesto rasporediti nadjev od višanja.

5. Pokriti razvaljanom drugom korom, izbockati vilicom i staviti da se peče u zagrijanoj pećnici na 180 °C, oko 40 minuta dok ne porumeni. Ohlađenu pitu rezati na kocke i posuti šećerom u prahu.

Recept iz knjige Moji voćni kolači

Prethodni članakVažnost skladištenja poljoprivrednih proizvoda
Sljedeći članakZdrave biljke i za ljetnih vrućina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.