Šaka oraha. Koliko je to šaka oraha? Točno 150 g koliko je dovoljno za ovaj fenomenalan i prejednostavan kolač od sjeckanih oraha i finom kremom čokolade.

Tijesto:
✦ 13 bjelanjaka
✦ 13 žlica šećera
✦ 150 g sjeckanih oraha
✦ 100 g krupno ribane čokolade
✦ 3 žlice ulja
✦ 7 žlica brašna
✦ 1 prašak za pecivo

Krema:
✦ 13 žumanjaka
✦ 13 žlica šećera
✦ 4 žlice mlijeka
✦ 200 g čokolade za kuhanje
✦ 300 g margarina

Priprema tijesta: Bjelanjke izraditi i postupno dodavajući šećer miksati u čvrst snijeg. Dodavati redom ostale sastojke i miješati pjenjačom. Peći u kalupu dimenzije 24 x 42 cm obloženom papirom za pečenje, pri 180 °C oko 25 minuta.

Priprema kreme: Žumanjke, šećer i mlijeko kuhati na pari. Pred kraj dodati otopljenu čokoladu, miješati dok se ne sjedini, te ohladiti. U ohlađeno umiksati izrađen margarin sobne temperature. Kremu premazati po hladnom biskvitu i posuti mljevenim orasima. Staviti u hladnjak da se dobro ohladi.

Recept iz knjige „Moji čokoladni kolači“

Prethodni članak“Zagorski mlinci” – 23. hrvatski proizvod zaštićen u EU
Sljedeći članakSchwarzwald rolada
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.