Tijesto:
✦ 3 jaja
✦ prstohvat soli
✦ 10 dag šećera
✦ 10 dag oštrog brašna
✦ 2 dag kakaa
✦ ½ žličice praška za pecivo

Krema:
✦ 12 dag višanja
✦ 3 žlice soka od višanja
✦ 10 dag marmelade od višanja
✦ 3 vrećice šlagfixa
✦ ½ l vrhnja za šlag

Za ukras:
✦ 10 dag ribane čokolade

Priprema tijesta: Umutiti jaja sa šećerom i solju, lagano dodavajući brašno pomiješano s kakaom i praškom za pecivo. Raspodijeliti na lim obložen papirom za pečenje i peći oko 10 minuta na 200 °C. Pečeni biskvit staviti na kuhinjsku krpu posutu šećerom i zarolati. Ostaviti da se ohladi, pa odrolati.

Priprema kreme: Pomiješati višnje sa sokom, marmeladu i 1 šlagfix. Vrhnje istući u šlag, postupno dodajući preostali šlagfix i žlicu šećera. Zarolani biskvit odrolati, premazati ga s 2/3 šlaga ostavljajući 1 cm na krajevima. Preko 1/3 šlaga nanijeti smjesu s višnjama i marmeladom pa opet zarolati. Roladu premazati ostatkom kreme i staviti u hladnjak da se dobro ohladi.

Priprema ukrasa: Ukrasiti komadićima ribane čokolade. Recept iz knjige „Moji najbolji kolači 2“

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakŠaka oraha
Sljedeći članakBademove ruže
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.