PRIPREMITE:
500 g banana
2 žlice ruma
2 dl slatkog vrhnja
200 g šećera
žlicu limunovog soka
200 g kivija
10 g želatine
200 g gotovog čokoladnog biskvita
 

Pripremite karamel. U tavu stavite 0,5 dl vode, umiješajte 50 g šećera, stavite na vatru i kuhajte dok ne poprimi zlatnu boju. Izlijte na foliju ili masni papir pa, kada se ohladi, izrežite 4 koluta promjera 10 cm.

Omekšajte listiće želatine u hladnoj vodi. U međ uvremenu izrežite iz kartona 4 kruga promjera 10 cm te ih obložite aluminijskom folijom. Čokoladni biskvit narežite na 4 koluta promjera 10 cm te ih stavite na krugove od kartona. Banane ogulite pa izmiksajte s rumom, limunovim sokom i 100 g šećera. Dodajte želatinu koju ste prethodno otopili na pari i tučeno slatko vrhnje. Kremom od banana premažite kolutove biskvita te ih ostavite najmanje 3 sata u hladnjaku.

Kivije ogulite i izmiksajte s preostalim šećerom pa propasirajte. Tortice izvadite iz hladnjaka, odstranite karton, složite ih na pladanj, na njih stavite karamel te ukrasite komadićima kivija i kolutićima banane. 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPunjene košarice
Sljedeći članakKraljevski kolač
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.