Osim autohtonih pasmina, u nekim zemljama s umjerenom klimom u sustavu držanja na otvorenom nalazimo i plemenite pasmine svinja, i to najčešće rasplodne kategorije. Tako se, na primjer, u Velikoj Britaniji danas više od 30 % od ukupnog broja krmača nalazi u sustavu držanja svinja na otvorenom. Zajedno s krmačama na otvorenom se uzgaja i sisajuća prasad, a vrlo rijetko se ovaj sustav držanja primjenjuje za tov svinja plemenitih pasmina.
Za držanje svinja na otvorenom nužan preduvjet je posjedovanje dovoljno velikih zemljišnih površina. Osim za držanje različitih kategorija svinja, dodatne površine treba osigurati kako bi se povremeno površine mogle obnoviti, ali također i da bi se osigurao odmor površina nakon određenog razdoblja korištenja u cilju prekidanja životnog ciklusa parazita. Ovisno o broju životinja na određenoj površini, ista će se prije ili kasnije potrošiti s obzirom na razinu vegetacije, te bi je neko vrijeme trebalo ostaviti da se obnovi i da se spriječi daljnja erozija terena.
površina pravokutnog oblika koje će služiti za držanje određene kategorije svinja, i koje će biti smisleno prostorno povezane kod prijelaza životinja iz jedne faze u drugu, odnosno iz jednog fiziološkog stanja u drugi. Osim toga, pravilan raspored parcela utječe i na smanjenje troškova u manipulaciji hranom, životinjama i opremom. Površinama za držanje treba posvećivati nužnu pažnju vezano za uređivanje i održavanje pašnjaka, te za prinos krme koja djelomično služi i za podmirenje hranidbenih potreba životinja. Veliki dio vremena kojeg provedu na otvorenom svinje koriste za istraživanje terena i rovanje po tlu. Radi sprječavanja rovanja tla i održavanja vegetacije na površini, svinjama se stavljaju nosni prsteni. Navedena tehnika je dosta pod povećalom udruga za dobrobit životinja koje smatraju da se problem održavanja vegetacije na površinama na kojima se drže svinje može riješiti češćom izmjenom površina i povremenim ostavljanjem površina bez životinja radi obnove biljnog pokrova.
Slobodno kretanje za dobrobit životinja
Upravo dovoljno velike površine za držanje svinja na otvorenom, predstavljaju i ključnu razliku u odnosu na intenzivni sustav proizvodnje u kojem najčešće svinje držimo u ograničenom prostoru. Slobodno kretanje na pašnjaku sigurno predstavlja veliki doprinos dobrobiti životinja, ali i u takvim uvjetima držanja treba koristiti određena skloništa za zaštitu od pretjeranog sunčevog zračenja ljeti, odnosno za zaštitu od hladnoće u zimskim mjesecima. Osobitu pozornost treba posvetiti uzgoju prasadi koja je dosta osjetljiva na niže temperature, te u izrazito hladnim zimama može doći do većih uginuća, što izravno utječe i na ukupnu učinkovitost proizvodnje na farmi.
preventivu. U tu svrhu, pored čvrste ograde koja fizički onemogućava kontakt domaćih i divljih svinj,a često se koriste električni pastiri koji se postavljaju s unutarnje strane čvrste ograde i time čine takozvanu dvostruku ogradu. Nadalje, električni pastir se vrlo često koristi za razdvajanje različitih kategorija svinja unutar proizvodne jedinice. Prednost primjene električnog pastira je da se nakon primjene na određenom području, ista može premjestiti na sljedeću površinu za držanje životinja. Najčešće se za odrasle svinje koristi električni pastir s dvije do tri žice, dok se za prasad koristi u donjem dijelu gušća mreža radi sprječavanja provlačenja ispod donje žice, pogotovo na terenu s mekšim tlom.
Oprema kod otvorenog sustava držanja svinja
Sustav držanja svinja na otvorenom zahtjeva primjenu specifične opreme. Najvažniji elementi opreme su svakako objekti za smještaj različitih kategorija, te oprema za hranidbu i napajanje svinja.
