Čitao sam da hrastovo lišće nije dobro za malčiranje. Pošto mi je dostupno obilje suhog lišća od crnike (primorski hrast koji ima stalno zelene listove), molim da mi kažete svoje mišljenje da li je i to lišće nepovoljno za malčiranje, obzirom da se crnika ipak dosta razlikuje od listopadnog hrasta?
Lišće hrasta sadrži dosta tanina pa se teško razgrađuje u odnosu na ostalo lišća listopadnog drveća i iz tog razloga se izbjegava za malčiranje, slične karakteristike ima i hrast crnika. U svakom slučaju bolje je malčirati lišćem hrasta nego iglicama bora jer one zakiseljuju tlo. Jednostavno nakon što prođe potreba za malčiranjem nerazgrađeno lišće hrasta se može maknuti i tako osloboditi tlo za pripremu za sadnju sljedeće kulture. Od lišća u primorskom dijelu Hrvatske za preporučiti je lišće graba za potrebe malčiranja jer se brže razgrađuje i ne mora ga se micati nakon što prođe vegetacija uzgajane kulture već se jednostavno zaore u tlo.

Dr. Dean Ban

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSporazum oko Zahtjeva za registraciju naziva “Varaždinsko zelje”?
Sljedeći članakKako održavati prazne bačve?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.