Proizvođač sam lješnjaka i svake godine imam sve više ljuske koja mi ostaje nakon čišćenja lješnjaka (trenutno oko 400 kg). Zanima me da li je moguće ljusku lješnjaka koristiti za malč oko cvijeća i ukrasnog bilja kao što je to moguće pomoću malča od drveta koji se može kupiti u trgovinama ili ljuska može imati negativan utjecaj na biljke. Ako ne, da li je moguće ljusku lješnjaka iskoristiti na neki drugi način osim kao humus?
Ljuska lješnjaka može se rabiti kao malč jer, unatoč biorazgradivosti, traje nekoliko godina. Nedostatci takvog malča su što s vremenom poprimi tamnu boju, a privlači ptice i glodavce koji u ljusci traže ostatke jezgre. Ptice same po sebi nisu problem, ali ostavljaju trag izmeta koji djeluje vrlo neugodno i kvari vizualni doživljaj. Glodavci se zadržavaju na mjestima gdje se nalazi ljuska od lješnjaka. Stoga preporučujem da se ovakav malč isproba na manjoj površini i zatim na temelju iskustva donese odluka o daljnjoj uporabi.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Prethodni članakŠoltansko maslinovo ulje još jedan hrvatski proizvod registriran na EU razini
Sljedeći članakKako se dobiva sir tofu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.