Kako postići da grm ružmarina tijekom zime ne izmrzne? Treba li ga orezati (ako da, na koju dužinu) i čime ga se može zaštititi od smrzavanja?
Iako je ružmarin mediteranska biljka, često se uzgaja i u kontinentalnim krajevima gdje može i prezimiti, no način prezimljavanja ovisi o načinu kako se uzgaja. Najčešće se ružmarin uzgaja u velikoj posudi. Kod takvog načina biljka se prije zime unese u prohladnu, svijetlu i zatvorenu prostoriju gdje prezimljuje. U toku zime zalijevajte ga tek toliko da se zemlja u posudi ne osuši u potpunosti. Međutim, ružmarin se može posaditi i u zemlju. Prije zime treba ga nagrnuti slamom, lišćem ili drugim materijalom kako bi se korijen zaštitio od smrzavanja. Gornji dio može se zaštititi omatanjem jutanim vrećama, granama crnogorice, kukuruzovine ili se biljka pokrije kartonskom kutijom. Ukoliko se nadzemni dio ipak smrzne, u proljeće ga treba odrezati što niže, pognojiti kompostom i zaliti. Ubrzo će potjerati nove izboje i ponovno se razgranati. Kod sadnje treba voditi računa da se posadi na južnoj strani i u zavjetrini kako bi se što više zaštitio od hladnoće.

Darko KANTOCI, dipl. ing.

Prethodni članakTeškoće s najlonom za plastenik
Sljedeći članak395 tisuća kuna za ruralni turizam iz IPARD-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.