Gnojidba pitanje br. 21

17

Ove godine načinila bih kompostište, budući da imam dosta zelenog otpada iz kuhinje i vrta. U dvorištu imam i jedan veliki orah s kojeg svakodnevno otpada lišće. Čula sam da lišće oraha nije dobro, odnosno da je štetan u kompostu. Je li to točno?
U istu kompostnu hrpu ne može ići lišće oraha, ljuske oraha i drugi drvenasti dijelovi oraha (zbog hidrojuglona odnosno juglona koji sadrži visoko toksičnu tvar herbicidnog djelovanja). Iako se može zasebno kompostirati, nikako ne bih preporučila to kompostiranje vrtlarima amaterima i drugim osoba zbog nedovoljnog znanja i iskustva čime bi se nanijele samo štete. Korištenje biljnih dijelova oraha za malčiranje biljaka može isto biti štetno zbog herbicidnog djelovanja juglona, stoga oprez. Ono što ne moće ići u kompost su: osjemenjeni korovi, zaražene i bolesne biljke, časopisi u boji, novinski papir, obojeno ili lakirano drvo, guma, plastika, staklo, metal, pelene, lijekovi, ostaci sredstava za zaštitu bilja. Nikako nisu poželjni ostaci kuhanih jela, jer tijekom razgradnje nastaju uvjeti pogodni za razvoj patogena i štetočina, te mirisom mogu privući štetne glodavce. Važno je znati da se lišće, iglice crnogoričnog drveća, kompostira odvojeno odnosno zasebno, jer dugim procesom razgradnje povećava kiselost tla. Dobiveni kompost od biljnih ostataka crnogorice bit će odličan za dodavanje biljkama koje traže kiselo tlo za rast i razvoj.

G. L.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 321
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 32
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.