Gotovo prije tridesetak godina sam na cca 100-150 m2 vrta rasuo oko petnaestak m3 tla koje sam dobio kopajući bazen za vodu do dubine oko 1,5 m. Nažalost kasno sam povezao, da sam gore stavio mrtvo tlo. U zadnjih tih tridesetak godina, tu sam dovezao više od 20 velikih prikolica stajskoga gnoja, sijao djetelinu, kosio, pa zaoravao, dovozio oko 4 m3 tla za vrt, ali nikako nisam uspio popraviti to tlo. Sve biljke penjačice koje donose plod kao mahune, brokula, krastavac, paradajz itd., mi prilično dobro uspijevaju, ali od mrkve, peršina, cikle, celera itd. nikada velike koristi. Imate li preporuku kako od tog tla ponovo napraviti plodno tlo?
Točno je da je na površinu vrta navezeno “mrtvo” tlo. Spomenutim radnjama, obradom i gnojidbom, uspjeli ste popraviti strukturu tla i obogatiti ga biljnim hranivima i organskom tvari, što je bilo dovoljno za dio povrćarskih kultura. Problem je vjerojatno ostao u mehaničkom sastavu ili teksturi dubljih slojeva tla koji su dospjeli na površinu, odnosno odnosu čestica gline, pijeska i praha u njima. Budući da je korjenasto povrće koje ste naveli osjetljivo na teška i zbijena tla s puno glinenih čestica, javio se problem pri njegovom uzgoju. Korjenasto povrće za svoj uspješan rast i razvoj zahtijeva lakša i drenirana tla.Tekstura tla se ne može popraviti redovnim agrotehničkim zahvatima. Popravci mehaničkog sastava tla prvenstveno se odnose na dodavanje (unošenje i miješanje) pojedine kategorije sitnice (u vašem slučaju, pijeska). Povoljan odnos frakcija pijeska, praha i gline bitan je za reguliranje vodo-zračnog režima tla, usvajanje hraniva, dobru dreniranost, a samim time i pravilan rast i razvoj biljke. Veći udio gline u tlu rezultira smanjenjem zapremine zemljišnih pora, odnosno, otežanim kretanjem vode, zbog čega se povećava bubrenje, ljepljivost i plastičnost. Veći udio pijeska u tlu povećava protok vode i zraka kroz tlo i ujedno povećava dreniranost.
doc.dr.sc. Božidar BENKO
