Povrtnjak smo tretirali sredstvima karence 3-7 dana. Naša djeca smatraju da je ovakva proizvodnja štetna, pa smo pokušali uzgojiti mrkvu bez ikakvog mineralnog gnojiva i prirod je bio slab. Rajčice smo prskali mlijekom, no napala ih je bolest, pa ih nismo mogli niti konzumirati, a zanima nas i kako se riješiti glodavaca koji rade tunele? Mislite li da je dosadašnji način proizvodnje bio štetan (posebno za djecu)?
Gnojidba organskim gnojivima se provodi svake 3 do 4 godine u količini 20 do 40 t/ha. Važnost organske gnojidbe je u održavanju količine humusa u tlu i poboljšanju strukture tla. S druge strane, gnojidbom mineralnim gnojivima biljkama se osiguravaju potrebni makro i mikroelementi potrebni za rast i razvoj. Primjena vodotopivih gnojiva (kristalona) putem sustava za navodnjavanje (fertirigacijom) ili zalijevanjem ima prednosti pred prihranom KAN-om. Prednost je što su kristaloni različitih formulacija i primjenjuju se ovisno o razvojnoj fazi biljke. Time se biljci u određenom razdoblju osigurava potrebna količina lako dostupnih hraniva, čime se smanjuju gubici. Nakon prskanja sredstvima za zaštitu bilja, uz pridržavanje doze ili koncentracije te karence, u uzgajanoj kulturi na zaostaju štetne koncentracije aktivnih tvari. Dva do tri tretiranja protiv najvažnijih bolesti i štetnika (npr. Cuprablauom protiv plamenjače) ili primjena sredstava s kratkom karencom (kontaktnih, a ne sistemičnih) neće štetno utjecati na vaše zdravlje. Iako ste naveli da niste za potpuni eko uzgoj, jedna od mjera koje smanjuju napad podzemnih glodavaca je sadnja unakrsnolisne mlječike (Euphorbia lathyris) na nekoliko mjesta u vrtu. Miris i izlučevine ove biljke odbijaju podzemne štetnike. Druga, mehanička mjera je postavljanje žičane mreže promjera otvora do 1 cm u tlo, na dubinu od 20-ak cm s podignutim rubovima do površine tla. Dakle, oko gredice se napravi nešto poput žičanog korita. Treća mogućnost je kemijska, odnosno, primjena repelenata (sredstava koji odbijaju štetnike). Treba paziti imaju li sredstva dozvolu za primjenu u proizvodnji povrća i za koje vrste.

doc.dr.sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 36
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 37
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.