Zanima me može li nam susjed zabraniti držanje pčela i skidanje rojeva?
Odredbama Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše (NN, br. 18/08.) propisano je da pčelar mora postaviti pčelinjak tako da pčele ne smetaju susjedima, prolaznicima, domaćim životinjama i javnom prometu, time da nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata tijekom turističke sezone. Ujedno, stacionarni pčelinjak do 20 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu, mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta, odnosno ruba puta najmanje 20 metara. Međutim, ako u stacionarnom pčelinjaku ima više od 20 pčelinjih zajednica, udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara. Stoga, kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka u naseljenom mjestu manja od prethodno propisanih udaljenosti, pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Naime, navedena ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 2 metra duža od dužine izletne strane pčelinjaka i postavljena najviše 10 metara od izletne strane. Također, napominjemo da je vlasnik, odnosno korisnik zemljišta dužan omogućiti pčelaru praćenje i hvatanje odbjeglog roja. Kad pčelar, odnosno vlasnik roja pri njegovu traženju i hvatanju počini vlasniku, tj. korisniku zemljišta štetu, dužan je tu štetu nadoknaditi. Naime, ako odbjegli roj vlasnik ne skine u roku od 24 sata smatra se da vlasnik roja nije poznat, te nalaznik roja obavještava udrugu pčelara na tom području.

Alan VAJDA, mag. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 510
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 94
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.