Gnojidba pitanje br. 34

30

Kako, kad i koje gnojivo koristiti za gnojidbu lucerne?

Lucerna je veliki potrošač hraniva, osobito dušika, kalija i kalcija koja joj se u suvremenoj proizvodnji moraju osigurati. Mišljenja nekih istraživača da lucernu ne treba gnojiti jer se ona opskrbljuje hranivima iz dubljih slojeva tla, u suprotnosti su s najnovijim saznanjima. Većina se autora i praktičara zalaže za izdašnu gnojidbu lucerne primjereno njenim potrebama. Lucerna svakim kilogramom suhe tvari iz tla iznese: 30 g/kg ST N; 3,3 g/kg ST P; 27 g/kg ST K. Prinos od 12 t ST/ha lucerne rezultira u godišnjem iznošenju iz tla sljedećih količina hraniva: 40 kg/ha P i 324 kg/ha K, te 360 kg/ha N, što podcrtava važnost uspješne fiksacije N iz zraka putem simbiotskih bakterija. N gnojiva se ne koriste za gnojidbu lucerne osim kod zasnivanja, kad klijancima nije pristupačno dovoljno N, prije početka vezanja N2 iz zraka. Općenito, N gnojiva se primjenjuju kad je nitratni N u tlu < 15 g/kg ili nema dovoljne nodulacije (malo bakterija Rhizobium meliloti u tlu), tada se daje 25-50 kg N/ha. Kod zasnivanja lucerišta, ovisno o plodnosti tla treba gnojiti okvirno sa 100 – 200 kg/ha P2O5 i 200 – 250 kg/ha K2O. Idućih godina u jesen nakon predzadnje košnje gnojiti sa 200 – 300 kg/ha kompleksnih gnojiva s malo N, a više fosfora i kalija (NPK npr 7:20:30, 7:30:20 itd.) pri čemu se osigura oko 20 kg/ ha N, oko 50 – 60 kg/ha fosfora i oko 80 kg/ ha kalija. Lucerni se kod nas daje nedostatno hraniva pa su prirodi niži nego što je potencijal ove rodne kulture. Od organskih gnojiva za gnojidbu lucerne najčešće se koristi stajski gnoj (kruti), a manje tekući stajski gnoj i gnojnica. Lucerna dobro reagira na gnojidbu stajskim gnojem, osobito na siromašnijim i kiselijim tlima. Njegov učinak dolazi do izražaja tijekom svih godina uporabe lucerne, ako je dodan izravno pred sjetvu lucerne (zaoravanjem). Kruti stajski gnoj i gnojovka se na razvijenoj lucerni primjenjuju u vrijeme kad će oštećenja nadzemne mase biti minimalna (poslije zadnjeg otkosa, neposredno pred start vegetacije), nikad na razvijeni usjev. Velika količina gnoja prije sjetve lucerne u smjesi s agresivnim travama (klupčasta oštrica, talijanski ljulj…) smanjuje perzistentnost lucerne jer pomaže travnoj komponenti. Količine stajskog gnoja ovise o vrsti, a treba poštivati i Nitratnu direktivu. Ako uzmemo u obzir prosječni udio dušika u gnoju različitih domaćih životinja onda su najveće godišnje dopuštene količine stajskog gnoja: za kruti stajski gnoj mliječnih goveda: 170 kg/ha N =37,8 t/ha, za kruti stajski gnoj mesnih goveda: 170 kg/ ha N =26,6 t/ha, za gnoj peradi: 170 kg/ha N =14,9 t/ha, za svinjski gnoj:170 kg/ha N =37,8 t/ha, za ovčji kruti stajski gnoj: 170 kg/ha N =13,4 t/ha.

prof. dr. sc. Josip LETO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSladoled na štapiću
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 157
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.