Kako napraviti i za što upotrebljavati kompostnu juhu? Mogu li ovom juhom prihraniti rajčice, paprike, patlidžane i nešto lisnatog povrća umjesto mineralnim gnojivom?

Dvije su mogućnosti pripreme tekućih gnojiva na bazi komposta: kompostna juha i kompostni čaj. Kompostna juha se priprema neposredno prije nego je kompost zreo. Organski materijal se stavi u odgovarajuću posudu i prelije vodom u omjeru 1:6. Dobivena smjesa se dobro promiješa, procijedi te prebaci u kantu za zalijevanje. Može se ostaviti i nekoliko dana da odstoji kako bi slegle krute čestice. Tekućinom se zalijeva tlo oko biljaka kako bi se potakla mikrobiološka aktivnost tla. Jedna receptura glasi: 3 L zrelog komposta potopiti u jutenoj vreći u 20 L kišnice ili prethodno odstajaloj (2 sata) vodi iz vodovoda.

Kompost se ostavlja potopljen 7 dana uz povremeno miješanje. Juha treba biti smeđe boje, a ako je tamnija potrebno ju je razblažiti dodavajem 5 do 10 L vode. Kompostnim čaj se priprema na način da se zreli kompost potopi određeni vremenski period (12 do 36 sati) u vodu koja se prozračuje pumpom za akvarij kako bi se osigurali aerobni uvjeti u vodi. U vodu se također mogu dodati i druge korisne tvari kao što je šećer ili melasa koja hrani mikororganizme i potiče ih na razmnožavanje. Vidljivo je da ovi pripravci ne mogu u potpunosti zamijeniti klasičnu prihranu mineralnim gnojivima. Njihovom se primjenom potiče mikrobiološka aktivnost u tlu, što ubrzava mineralizaciju organske tvari u tlu, odnosno povećava dostupnost biljnih hraniva i drugih korisnih spojeva za biljku te održavanje dobre strukture tla i vodozračnih odnosa u tlu.

Prethodni članakTko treba imati tehničko-tehnološki projekt?
Sljedeći članakSredstva za zaštitu rajčice, tikvica i krastavaca na otvorenom
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.