Kako napraviti i za što upotrebljavati kompostnu juhu? Mogu li ovom juhom prihraniti rajčice, paprike, patlidžane i nešto lisnatog povrća umjesto mineralnim gnojivom?

Dvije su mogućnosti pripreme tekućih gnojiva na bazi komposta: kompostna juha i kompostni čaj. Kompostna juha se priprema neposredno prije nego je kompost zreo. Organski materijal se stavi u odgovarajuću posudu i prelije vodom u omjeru 1:6. Dobivena smjesa se dobro promiješa, procijedi te prebaci u kantu za zalijevanje. Može se ostaviti i nekoliko dana da odstoji kako bi slegle krute čestice. Tekućinom se zalijeva tlo oko biljaka kako bi se potakla mikrobiološka aktivnost tla. Jedna receptura glasi: 3 L zrelog komposta potopiti u jutenoj vreći u 20 L kišnice ili prethodno odstajaloj (2 sata) vodi iz vodovoda.

Kompost se ostavlja potopljen 7 dana uz povremeno miješanje. Juha treba biti smeđe boje, a ako je tamnija potrebno ju je razblažiti dodavajem 5 do 10 L vode. Kompostnim čaj se priprema na način da se zreli kompost potopi određeni vremenski period (12 do 36 sati) u vodu koja se prozračuje pumpom za akvarij kako bi se osigurali aerobni uvjeti u vodi. U vodu se također mogu dodati i druge korisne tvari kao što je šećer ili melasa koja hrani mikororganizme i potiče ih na razmnožavanje. Vidljivo je da ovi pripravci ne mogu u potpunosti zamijeniti klasičnu prihranu mineralnim gnojivima. Njihovom se primjenom potiče mikrobiološka aktivnost u tlu, što ubrzava mineralizaciju organske tvari u tlu, odnosno povećava dostupnost biljnih hraniva i drugih korisnih spojeva za biljku te održavanje dobre strukture tla i vodozračnih odnosa u tlu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTko treba imati tehničko-tehnološki projekt?
Sljedeći članakSredstva za zaštitu rajčice, tikvica i krastavaca na otvorenom
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.