Šaljem uzorak nekoliko biljaka, pa me zanima koji je među njima bosiljak i koja su ljekovita svojstva bosiljka?


Među poslanim biljkama niti jedna nije bosiljak. Radi se o rodu metvica koje su kod nas zastupljene s oko 12 vrsta, više podvrsta, varijeteta i križanaca karakterističnog, više ili manje ugodnoga, aromatičnog mirisa na mentol. U vrtovima se najčešće uzgaja paprena metvica (Mentha piperita L.) koja također ima brojne podvrste, varijetete i forme. Biljka sa sitnim jajastim i izduženo ovalnim listićima, koju ste poslali, barska je metvica ili Mentha pulegium. Svijetloljubičasti cvjetovi nalaze se u kuglastim, pršljenastim cvatovima po stabljici i ograncima. Biljka sadrži eterično ulje čija je glavna sastavnica pulegon te nešto mentola.

Kako je pulegon u velikim količinama štetan, osobito za trudnice, zabilježeni su slučajevi trovanja eteričnim uljem te biljke. Zbog toga se u izradi biljnih pripravaka koristi paprena metvica koja nema nikakvih štetnih djelovanja, osim što se ne preporučuje malenoj djeci i dojenčadi. Paprena metvica se s uspjehom koristi kod bolesti jetre i žuči, grčevitih bolova u želucu i crijevima, povećane količine želučane kiseline, živčanosti, neuroze srca, nesanice i glavobolje. Čaj, kao i eterično ulje, može se koristiti i za inhalacije za ublažavanje simptoma prehlade. Čajna mješavina koju pijete, a sastoji se od metvice, stolisnika, koprive i brezova lista višestruko dobro djeluje na organizam pa ju možete i dalje koristiti.

Prethodni članakOkvirni plan objave natječaja za mjere iz Programa ruralnog razvoja u 2015. godini
Sljedeći članakAGRO ARCA ove godine u Trilju, prijave otvorene sve do 1. svibnja!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.