Ulje od sjemenki buče, osim po svom specifičnom okusu u gastronomiji preporučuje se i u terapeutske svrhe. Dali ta svojstva imaju i sjemenke (koštice) jer su ukusne grickalice?
Sjemenke čine 10 posto ukupne težine ploda. Sadrže oko 30 posto bjelančevina, 40 posto masnog ulja te nešto smole, eteričnog ulja i šećera. Bogate su željezom, fosforom, kalijem i kalcijem, magnezijem, selenom, cinkom, beta karotenom, folnom kiselinom itd. Grickajući sjemenke, u organizam unosimo omega-3 i omega-6 masne kiseline, poznate po svom protuupalnom djelovanju i pozitivnom djelovanju na krvne žile, srce, vid, dobro raspoloženje itd. Posljednjih desetljeća sjemenke dobivaju na važnosti zbog dokazane djelotvornosti kod upalnih procesa prostate. Učestalo i bolno mokrenje, sporo i nepotpuno pražnjenje mjehura, ili isprekidan mlaz mokraće te mokrenje tijekom noći su tegobe kod dobroćudnog povećanja prostate koje su iznimno neugodne i uzrokuju probleme u svakodnevnom životu. Sjemenke bundeve sadržavaju kukurbitacine koji u određenoj mjeri sprječavaju pretvaranje muškog spolnog hormona testosterona u srodan spoj dihidrotestosteron koji potiče bujanje stanica prostate. Osim toga, pola šalice sjemenki može sadržavati i do 8 mg cinka, koji dokazano smanjuje veličinu prostate, a njegov nedovoljan unos putem hrane vezan je i s osteoporozom kuka i kralješnice kod starijih osoba. Sjemenke su bogate i aminokiselinama, alaninom, glicinom i glitaminskom kiselinom. Redovitim uzimanjem sjemenki (tri puta dnevno po 1 jušna žlica) povećava se protok urina i smanjuje tegobe vezane uz dobroćudno povećanje prostate. Sirove bučine sjemenke imaju sladak, orašast okus, a za posebniji okus treba ih prepeći. Kako visoka temperatura može uništiti njihove esencijalne masne kiseline, preporučljivo je kupovati sirove sjemenke i peći ih 15-20 minuta na 70-75 ºC.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Prethodni članakJe li šećerna repa dobra hrana za kuniće?
Sljedeći članakAgritechnica – sajam koji se ne propušta!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.