Uzgajam cimicifugu kao ukrasnu biljku, no čula sam da ima i određena ljekovita svojstva.
Cimicifuga je jedna od najpoznatijih biljaka za „ženske tegobe“ pa ju sadrže brojni farmaceutski pripravci za ublažavanje klimakteričnih tegoba, tegoba u menopauzi, kod PMS-a i drugih menstrualnih tegoba. Cimicifuga, smrdljivka ili crni zmijski korijen (Cimicifuga racemosa) samoniklo raste u šumama na istočnoj obali Sjeverne Amerike, a u Europi se uzgaja kao ukrasna biljka. Cimicifuga ima tanku, uspravnu stabljiku visine do 2,5 m koja u donjem dijelu nosi trodijelne, perasto razdijeljene i nazubljene tamnozelene listove. Brojni bijeli ili žućkastobijeli cvjetovi čine 30-90 cm duge grozdaste cvatove na vrhu stabljike. Podanak je tamnosmeđ, s uzdužnim brazdama, dug 4-12 cm, a debeo 1-1,5 cm, i upravo se on upotrebljava u ljekovite svrhe. O ljekovitosti cimicifuge američki doseljenici učili su od sjevernoameričkih Indijanaca koji su je tradicionalno koristili kod različitih ženskih bolesti, ugriza zmija, reumatskih tegoba, kožnih bolesti, nesanice te za rastjerivanje stjenica. Početkom 18. st. biljka je donesena u Europu gdje se najprije uzgajala kao ukrasna biljka, a kasnije i kao ljekovita biljka. Svježi korijen upotrebljava se u farmaceutskoj industriji, dok se u narodnoj medicini od suhog korijena priprema čaj i tinktura. Smatra se da je tinktura djelotvornija jer se djelatne tvari bolje oslobađaju u mješavini vode i alkohola. Korijen cimicifuge sadrži fitoestrogene (izoflavon formononetrin), triterpenske glikozide cimicifugozid, cimigenol, aktein, salicilate, alkaloide, masne kiseline, trijeslovine itd.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRibarima koji koriste bezolovna benzinska goriva omogućen povrat trošarine
Sljedeći članakŠto su jiffy lončići?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.