Uz mnoge vrste čajeva koji imaju ljekovita svojstva, mnogo se spominje i zeleni čaj. Kakva su i koja njegova ljekovita svojstva i u kojim slučajevima nije uputno u njemu previše uživati?


Zeleni čaj ima slabiju aromu i svjetliju boju od crnog čaja. Listovi čaja za zeleni čaj se nakon berbe obrađuju na pari da zadrže boju te da se zaustavi fermentiranje. Potom se savijaju i suše. Mnoga znanstvena istraživanja su potvrdila da ljekovitost ove biljke proizlazi iz obilja mineralnih soli koje krijepe i vraćaju snagu. Osim toga, fluor iz zelenog čaja štiti od karijesa, dok ga kalij čini odličnim sredstvom za izbacivanje tekućine iz organizma. Zeleni čaj obiluje i antioksidansima, vitaminima, a naročito vitaminom E, koji usporava starenje. Novija istraživanja su potvrdila da zeleni čaj ima antikancerogene osobine, da pomaže u slučaju kardiovaskularnih oboljenja, a preporučuje se i kao prevencija za osteoporozu.

Zeleni čaj se pokazao kao oprobano sredstvo za jačanje imuniteta (posebno je efikasan u slučaju infekcija) i za razliku od crnog, koji ima više teina, ne djeluje razdražujuće. Kod želučanih tegoba, čira na želucu i crijevima, svojim djelovanjem povoljan je za sluznicu. Pomaže regulirati mjesečnicu. Pije se tjedan dana prije mjesečnice, 2 do 3 šalice dnevno. Pročišćava krv pa je pogodan za sezonske kure čišćenja.

Zlatna pravila:


• da biste ublažili gorak ukus zelenog čaja ili eventualne probavne smetnje koje neki osjećaju dok ga piju, možete ga pomiješati s drugim aromatičnim biljem (na primjer, bijeli ili crni sljez)
• zeleni čaj se ne preporučuje u slučajevima alergije na kofein, žučnih bolesti, epilepsije, nesanice, a ne bi ga trebale piti ni trudnice, dojilje i djeca
• zeleni čaj bi trebalo piti mlakog (ne vrućeg).

Prethodni članakExotic King prezentacije u Požegi i Osijeku
Sljedeći članakEuropska komisija odobrila je Hrvatskoj više od 2 milijarde EUR za jačanje sektora poljoprivrede i seoskih krajeva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.