Mnogo se govori o ljekovitosti čaja od šipka. Budući da imam mogućnosti nabrati šipak, zanima me kako se šipak priprema za kuhanje čaja i za što se preporučuje ljekovitost čaja od šipka.
Plodovi divlje ruže, tzv. šipci, dozrijevaju u rujnu i listopadu. Za čaj se beru zreli, čvrsti plodovi lijepe crvene boje jer tada sadrže najviše C vitamina. Očiste se od ostatka cvijeta, tj. čaške koja se nalazi na vrhu ploda i suše cijeli ili prerezani po dužini na temperaturi od 35-40 oC. Iz uzdružno prerezanogt ploda uklone se prije sušenja čvrste sjemenke (to su ustvari plodići) i dlačice. Šipkovo usplođe je slatkastokiselog okusa i aromatičnog voćnog mirisa. u njemu se nalazi oko 1% askorbinske kiseline (C vitamin), organske kiseline, jabučne i limunske, 10-14% invertnog šećera, do 25% saharoze, karotinoidi likopin i ksantofil, trijeslovine, pektini, flavonoidi i antocijani. Od usplođa se izrađivao sirup koji se davao djeci i trudnicama kao blago sredstvo za poboljšavanje probave i vitaminski napitak kod povišene tjelesne temperature. Za laksativni i diuretički učinak zaslužne su voćne kiseline i pektini. Šipak se najčešće koristi za čaj.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl. ing.

Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 22
Sljedeći članakPoljoprivredni strojevi za uske i kaskadne parcele
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.