Ubrala sam cvjetove gospine trave – ravnala sam se prema fotografijama i cvjetove stavila u staklenku i prelila maslinovim uljem. Stoje na suncu tjedan dana, ali ulje nije pocrvenilo. Da li sam mogla pogriješiti i da nisam ubrala gospinu travu? Tražila sam postoji li slična biljka, međutim nisam pronašla.
našoj zemlji raste najmanje 11 vrsta roda Hypericum, kojem pripada i gospina trava Hypericum perforatum L.. Kako ne bi ubrali neku od sličnih biljaka koja nije ljekovita, pri branju obratite pozornost na nekoliko važnih obilježja po kojima se gospina trava može lako prepoznati: Gospina trava ima izrazito dvobridastu stabljiku za razliku od većine ostalih sličnih biljaka koje imaju četverobridastu ili okruglu stabljiku. Pupovi i cvjetovi protrljani među prstima ostavljaju krvavo crvenu boju koja potječe od biljnog pigmenta hipericina. Pupovi i cvjetovi se koriste za pripremu ulja koje zahvaljujući hipericinu ima lijepu crvenu boju. Listovi po sebi imaju svojstvene uljne žlijezde koje izgledaju kao prozirne točkice, a posebno su uočljive ako se list okrene prema svjetlu. One daju dojam da je list izbušen ili perforiran, pa otuda i latinski naziv perforatum. Priprema ulja gospine trave ili kantariona: svježe ubrane pupove i cvjetove gospine trave ostaviti nekoliko sati ili jedan dan rasprostrte na bijelom papiru ili čistoj tkanini da malo povenu i da iz njih izađu sitni kukci. Zatim njima rahlo napuniti staklenku skoro do vrha i preliti ih kvalitetnim maslinovim uljem (može se koristi i bademovo ulje, ulje lješnjaka, hladno tiješteno suncokretovo ulje itd.). Staklenku zatvoriti i ostaviti 5-6 tjedana na suncu. Povremeno promiješati ili protresti, važno je da su cvjetovi potopljeni u ulju. Nakon toga ulje procijediti i čuvati u tamnoj boci na hladnom mjestu. Najbolje ga je potrošiti u roku od godine dana. Ima široku primjenu, ali valja napomenuti da djeluje fototoksično, pa se pri njegovu korištenju izvana na koži ne preporuča dugotrajni boravak na suncu ili odlazak u solarije, te se koristi za mazanje nakon pretjeranog izlaganja suncu, a nikako za sunčanje.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl.ing.

Prethodni članakZa sprječavanje štete od divljači lovoovlaštenicima pola milijuna kuna
Sljedeći članakProblem kljucanja kokoši i spajanje jata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.