Ljekovito bilje pitanje br. 36

25

Za suprugu koristim tinkturu bijelog gloga, prema uputi 3 x 20 kapi u 1 dcl vode, i tinkturu sikavice 3 x 40 kapi u 1 dcl vode. Zanima me mogu li međusobno pomiješati te dvije tinkture, u istu vodu (1dcl) staviti obje vrste kapi, da ne bi došlo do interakcije?
Predlažem da se tinktura gloga i tinktura sikavice piju prema priloženim uputama, te da razmak između njihovog korištenja bude od 30-60 minuta. Tinkture se u pravilu mogu miješati, što se i čini kod izrade kapi za određenu tegobu. Tako kapi za srce mogu sadržavati tinkture više biljaka u određenim omjerima (npr. gloga, matičnjaka, imele i bijelog luka), no obično se pije 20-30 kapi mješavine tinktura u jednoj dozi. Doza ovisi o koncentraciji aktivnih tvari u proizvodu. Detaljne informacije o određenom proizvodu možete zatražiti od proizvođača ili odgovornog zastupnika u RH (ako je proizvod iz uvoza).

Marija KRANJČEVIĆ, dipl. ing.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 116
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 32
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.