Ljekovito bilje pitanje br. 38

18

Imam 10 sadnica goji bobica (Lycium barbarum) starosti od 2-4 godine. Cvatu dosta kasno, tek oko 1.-15. rujna. Cvjetova ima jako puno, međutim nemam niti jednog ploda, ne oplođuju se. Grmovi bujno rastu i zdravi su sve do rujna kad na krumpir i pojedine trave dolazi plamenjača, odnosno pepelnica, pa tako i na goji. U čemu je problem?
Prvi rod goji daje tek nakon 2 godine (ovisno o načinu razmnožavanja). Prvi puta cvatu u proljeće, a drugi puta prema kraju ljeta. Po ovome što opisujete kao da vaše goji bobice ne prolaze glavnu cvatnju. Možda je stvar u rezidbi gdje se tokom vegetacije ne stvori dovoljno generativnih pupova. Moj savjet bi bio da svakako početkom proljeća dodate neki pripravak kao Ilsamin Bor (Pro-eco) koji pospješuje oplodnju, a koji bi dodali prije cvatnje i nakon toga svakih 12-14 dana. Druga važna stvar je sprječavanje bolesti. Naime, pepelnica i plamenjača mogu uništiti cvat, pa ne dođe do formiranja ploda. Zimsko tretiranje obvezno obaviti nekim bakrenim fungicidom. Nakon toga trebalo bi u optimalnim uvjetima koristiti preventivne pripravke koji sprječavaju pojavu spomenutih bolesti kao Mycosin (Proeco) za sušna vremena svakih 10-14 dana, a za kišnih vremena svakih 5-7 dana. Aminokiseline kao AminoVital ili Algovital svakako dodajte u redovitu njegu nasada. Sve je više istraživanja koja upućuju da je upravo obrambeni mehanizam biljke vrlo važan za sprječavanje pojave bolesti.

Martina BORIĆ, dipl.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 88
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 53
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.