Ostalo mi je 320 litara bijelog vina s oko 12 % alkohola. Namjeravam od vina ispeći rakiju, a nisam siguran moram li pomiješati vino s vodom prije pečenja i u kojem omjeru? Kotao je zapremnine 100 l.

Destilacijom vina mogu se dobiti vrhunski destilati koji dozrijevanjem u drvenim bačvama još više dobivaju na cijeni. Međutim, u slučaju pretplatnika vjerojatno se radi o vinu koje nije bilo namijenjeno za destilaciju. U tom slučaju vino sadrži sumporni dioksid i veće koncentracije acetaldehida koji kvare kvalitetu budućeg destilata. Ipak, i takvo vino može se iskoristiti za proizvodnju rakije makar će destilat biti nešto niže kvalitete, oštrijeg mirisa (uslijed veće koncentracije aldehida) i trebat će više vremena prilikom dozrijevanja.

Vino se puni u kotao bez dodatka vode, i to do 80 % kapaciteta kotla. Potrebno je provesti dvostruku destilaciju uz odvajanje frakcija ili tokova. U prvoj destilaciji potrebno je izdvojiti 0.5 % prvog toka na količinu vina koju destiliramo (u ovom slučaju na 80 L vina s koliko punimo kotao). Nakon odvajanja prvog toka skupljamo srednji tok i mjerimo alkohol na izlazu iz kotla. Kada koncentracija alkohola na izlazu padne na 5 % vol. prekidamo destilaciju. Tako dobiveni sirovi destilat skupljamo u posebnu posudu.

Ponovimo destilaciju s novih 80 L vina itd. Nakon destilacije vina krećemo s ponovljenom destilacijom sirovog destilata koji bi u cjelokupnom volumenu trebao imati alkoholnu jakost od 37 – 40 % vol. Punimo kotao sa sirovim destilatom također do 80 % volumena. Zagrijavamo polako i odvajamo tokove. Prvi tok odvajamo u količini od 1 % na količinu koju destiliramo.

Počinjemo skupljati srednji tok, srce destilata koji odvajamo u posebnu posudu. Srednji tok skupljamo do alkoholne jakosti na izlazu od 50 % vol. Nakon toga skupljamo zadnji tok u posebnu posudu koji onda destilira do 5 % vol. Ove zadnje tokove možemo ponovno destilirati sa sljedećim sirovim destilatom ili posebno na kraju. Srednji tok koji smo odvajali imat će oko 60 – 70 % vol. i stavljamo ga na dozrijevanje min. 3 mjeseca prije razrjeđivanja s destiliranom vodom i spuštanja alkoholne jakosti na 40 % vol.

Prethodni članakZašto propadaju listovi mandarine?
Sljedeći članakZašto se goji ne oplođuje?
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.