Čuo sam o ljekovitosti povrtnice, ali ne znam o tome gotovo ništa. Za koje se bolesti može koristiti i na koji način?

Crna rotkva ili povrtnica (Raphanus sativus) uzgaja se kao povrtna kultura širom svijeta, no malo se troši i nije pogodna za industrijsku preradu. Korijen joj je mesnat, različite bolje (bijela, siva, ružičasta, crna) i oblika. Zbog visokog postotka ulja gorušice ima karakterističan ljut okus i oštar miris pa se u prehrani koristi kao začin ili za salatu, ovisno o sorti. Teže je probavljiva pa ju treba što više usitniti i pripremati neposredno prije korištenja. Ne treba ju uzimati posoljenu, a osobito nije dobro uz nju piti pivo. Sok od povrtnice stari je narodni lijek kod oboljenja žučnih kanala, žučnog kamenca i pijeska te neredovite probave. Sok se dobije tako da se korijen sitno nariba i naribana masa dobro istiješti. Od rotkve srednje veličine može se dobiti oko 200 g soka. Tijekom dana pije se oko 100 g (1 dl) soka podijeljenog na manje doze. Poslije 4 – 5 dana preporučuje se pauza od 2 – 3 dana. Još se češće povrtnica koristi kod prehlade, kašlja i bronhitisa. U tu se svrhu korijen u gornjem dijelu izdubi u obliku lijevka, a kroz donji dio se napravi mali otvor. Udubina se napuni medom, a povrtnica stavi u odgovarajuću čašu tako da sok istječe u nju. Sok pospješuje izlučivanje sluzi iz dišnih organa i umiruje kašalj. Sirup se može pripremiti i tako da se povrtnica očisti, opere i sitno nariba, prelije medom i sokom od limuna i ostavi odstajati par sati. Pije se 3 – 4 puta dnevno po žlica soka. Važno je napomenuti da povrtnicu ne trebaju koristiti osobe koje imaju probleme s upalom sluznice želuca i crijeva, čir na želucu ili dvanaestniku te bubrežni bolesnici.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJe li kopar ljekovit?
Sljedeći članakBez mnogo rada nema uspjeha
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.