U nekim krajevima Lijepe Naše, ne radi se samo rakija sa zelenim plodovima oraha, već i zeleni listovi imaju određena terapeutska svojstva. Koja?
Listovi oraha beru se u lipnju i brzo se osuše da sačuvaju zelenu boju jer su samo takvi djelotvorni. Čaj od orahova lišća preporučuje se kao sredstvo za čišćenje krvi, protiv šećerne bolesti i žutice. Priprema se močenjem pet žlica usitnjenih listova u litri bijelog vina tijekom 24 sata. Čaj / vino se profiltrira i čuva u hladnjaku. Prije se po jedna čašica dvaput dnevno. Za liječenje upale mandula i ždrijela priprema se čajni oparak (100 g orahova lišća prelije se sa 1 litrom kipuće vode) kojim se ispire, grglja, ždrijelo. U pučkoj medicini čajni oparak preporučuje se i kao oblog, za liječenje upalnih procesa na očnim kapcima, a njime se masira i vlasište jer sprječava ispadanje kose. U narodnoj medicini posebno se preporučuje kupelj s orahovim lišćem. Čajni oparak ulije se u kadu s toplom vodom. Tretman pogoduje izliječenju rahitisa, ekcema i krasti te kod prekomjernog znojenja nogu, a preporučuje se i za liječenje upala na spolnim organima.

G. K.

Prethodni članakBolesni limun
Sljedeći članakDani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.