Kad se i kako provodi ljetna rezidba voćaka?

Ljetna rezidba voćaka preporučljiva je mjera za gotovo sve voćne vrste. Za breskvu koja razvija mnogo bujnih mladica ova je mjera obavezna. Ova se rezidba obično za jezgričavo voće (krušku i jabuku) obavlja krajem lipnja. Kod breskve se ona obavlja oko mjesec dana kasnije, a može se obavljati i nekoliko puta tijekom ljeta. Zelenom rezidbom dopunjuje se zimska rezidba i nastoji se uravnotežiti rodnost i bujnost voćke.

Njome se odstranjuju suvišne mladice iz sredine krošnje kako bi ona bila što bolje osvijetljena. Ljetnom se rezidbom također uklanjaju i vodopije. Ostavljaju se jedino vodopije izrasle na mjestima na kojima želimo uzgojiti novu granu. Rezidbom u ljetu treba odstraniti i jače grančice pri vrhu grana, prevelike grančice na nepoželjnim mjestima. One će konkurirati granama odabranim za uzgojni oblik krošnje.

Dopunska ljetna rezidba može se izvesti i u rujnu ako primijetimo da su pri vrhu kosturnih grana izrasle jače mladice.

Prethodni članakZašto fermentira smokva prije dozrijevanja?
Sljedeći članakKako uništiti šilj i trstiku?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.