Ostalo pitanje br. 158

32

Može li se vino od kupine ili općenito vrenje za vino i rakiju izvoditi u plastičnim bačvama, a potom i gotovo vino i rakiju držati u njima?

Samo vrenje se može provesti u plastičnim bačvama, ali kao i kod drugog podrumskog suđa potrebno je paziti da poklopac i vrenjača dobro brtve kako ne bi ulazio zrak u posudu i time došlo do kvarenja. Čuvanja vina i rakije u plastičnome suđu teoretski je moguće jer je plastika inertan materijal za organske spojeve koji se koriste za ljudsku prehranu i nepropusna je za zrak/kisik. Kao i kod drugoga podrumskoga suđa, posuda pri tome treba biti maksimalno puna kako tekućina ne bi bila u doticaju sa zrakom. Do sada još nije utvrđeno utječe li dugoročna izloženost plastičnih stijenki alkoholu kao otapalu (posebice u visokim koncentracijama kao što je u rakiji) na otpuštanje mikro količina nekih štetnih spojeva. Uvijek postoji i opasnost da na posudama ili u samoj strukturi materijala ostanu rezidue štetnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji plastike ili tvari koje nastaju prilikom njezine obrade. Nekvalitetne plastične posude u pravilu imaju izrazito specifičan miris na plastiku. Takav miris vino, tj. rakija može vrlo lako poprimiti. Zbog svih navedenih razloga plastiku bi za čuvanje većih količina vina/rakije na dugi rok bilo dobro izbjegavati. Ako nema drugih mogućnosti, plastične posude koje se koriste trebale bi biti namijenjene upotrebi za čuvanje proizvoda za ljudsku prehranu. Prilikom kupnje treba izbjegavati posude koje imaju jaki miris na plastiku, a prije prve upotrebe treba ih dobro oprati.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 62
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 649
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.