Bratić i ja smo vlasnici čestice u omjeru bratić 2/3, ja 1/3. Katastarski tako i uživamo, međutim na gruntovnici sam ja vlasnik na cijelom dijelu čestice jer sam tako i naslijedio. Bratić je umro i njegovi nasljednici nisu gruntovno prenijeli svoj dio ili s mnom razgovarali kako to riješiti. Ja ne želim biti gruntovni vlasnik njihove čestice jer vidim da oni koriste sva socijalna i druga prava. Kako navedeno riješiti i koji su postupci rješavanja oko sređivanja u gruntovnici, a da nemam troškova postupka sređivanja?

Rješenje vašeg problema ovisi o tome na koji način je riješeno niz drugih pretpostavki, odnosno što je utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju na temelju kojeg ste naslijedili nekretninu, što je utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju iza vašeg pokojnog bratića, na temelju kojih dokumenata ste samo vi upisani kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Rješenje problema ovisi i o tome želite li samo da se osim vas u zemljišnim knjigama u suvlasničkom dijelu od 2/3 upišu i vaši rođaci ili želite i da se izvrši razvrgnuće suvlasništva. Nejasno je kako ste naslijedili cijelu nekretninu. U tijeku ostavinskog postupka u kojem ste naslijedili cijelu nekretninu trebali ste istaknuti da ste suvlasnik u 1/3 dijela, a da je vaš bratić suvlasnik u 2/3 dijela te biste se na temelju tako donesenog rješenja o nasljeđivanju možda mogli upisati u zemljišne knjige kao suvlasnici. Ako tijekom ostavinskog postupka iza vašeg bratića nije kao dio imovine u ostavinu unesen njegov suvlasnički dio predmetne nekretnine, postoji mogućnost da će u odnosu na taj dio imovine biti potrebno ponoviti i ostavinu iza vašeg bratića, tzv. naknadno pronađena imovina. Predlažem da s dokumentacijom kojom raspolažete, a prvenstveno s rješenjem o nasljeđivanju na temelju kojeg ste stekli vlasništvo cijele nekretnine ili dokumentom na temelju kojeg ste upisani kao vlasnik u zemljišne knjige, potražite savjet kod odvjetnika. Odvjetnik će vas, nakon što prouči svu dokumentaciju, uputiti u kojem smjeru treba nastaviti postupak. Postoji mogućnost da s rođacima (nakon što se razriješe nepoznanice iz ostavinskih postupaka) sklopite sporazum na temelju kojeg će se izvršiti promjena podataka o vlasništvu u zemljišnim knjigama. Također, možete pokrenuti u sudu postupak radi sređivanja zemljišnoknjižnog stanja. Tijekom takvog postupka sud izlazi na očevid s mjernikom kako bi se identificirala nekretnina. Troškove za izlazak suda i mjernika predujmljuje stranka koja je pokrenula postupak. Troškove upisa stvarnog stanja u zemljišnim knjigama nažalost nećete moći u cijelosti izbjeći. Predlažem da posjetite odvjetnika koji će vam, nakon što prouči svu dokumentaciju kojom raspolažete, predložiti postupak za rješavanje vašeg problema. Odvjetnik će vas na vaš zahtjev obavijestiti i o svim predvidivim troškovima koje bi iziskivalo pokretanje sudskog postupka, odnosno upis vaših rođaka kao suvlasnika na 2/3 dijela nekretnine kako bi se mogli odlučiti želite li pokrenuti postupak ili ne.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur

Prethodni članakDržanje vina u plastičnim bačvama
Sljedeći članakSportske kocke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.