Nekad su žene na našoj obali i otocima radile sapun od maslinova ulja koje nije bilo za ljudsku prehranu (užeglo i sl.). Možete li objaviti recepturu?
Nakon berbe i prerade maslina, mnoge bake u primorju prionule bi izradi domaćeg sapuna od maslinova ulja. Još i danas na nekim srednjodalmatinskim otocima spravljaju sapun za pranje obojene odjeće, posebice one radne, ribarske i građevinske odjeće koja se teško pere u strojevima za pranje rublja. Recept za pripravljanje vrlo učinkovitog sapuna od maslinova ulja jednostavan je i jeftin, stoga ga preporučujemo i mlađima. Potrebno je: 1 kg kaustične sode – soda za pranje bačava (NaOH), 12 litara kišnice (ili prokuhane vodovodne vode), 6 litara maslinova ulja. Staviti kuhati 11 litara vode, kada zakipi, dodati kaustičnu sodu i maslinovo ulje. Kuhati na laganoj vatri neprestano miješajući se dok se smjesa ne zgusne. Tijekom kuhanja i miješanja povremeno dodati još jednu litru vode, kako bi se smjesa pravilno promiješala i kako bi se spriječilo odvajanje masnoće. Kad se smjesa dovoljno zgusne, treba je izliti u pripremljene kalupe ili lim za pečenje kolača i ostaviti da se ohladi. Ohlađenu smjesu oštrim vlažnim nožem narezati na željene veličine sapuna i komad po komad pospremiti u pripremljeni papir. Ovako napravljeni sapun treba čuvati na hladnom i prozračnom mjestu, a kakvoću neće izgubiti ni nakon desetak godina.

Milorad ZORIČIĆ, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako rezidbom loze prilagoditi urod?
Sljedeći članakKako uzgojiti vlastite sadnice batata?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.