U fazi sam otvaranja OPG-a (već imam voćnjak) i zanima me paulovnija. Imam oko 200 sadnica koje sam uzgojio. Nisam dobio konkretan odgovor gdje saditi (navodno se ne smije saditi u šumi, pa bi ih posadio na livadi), a kasnije uzgojiti i prodavati sadnice, a da to bude u skladu s propisima i zakonima? Predavač na jednom seminaru rekao je da se paulovnija može tretirati kao ukrasno bilje, može li se tako upisati u registar mog budućeg OPG-a ili kako drugačije?
Prema Zakonu o šumama, Pravilniku o uređivanju šuma, Popisu šumskih svojti i Zakonu o šumskom reprodukcijskom materijalu vrste i hibride iz roda Paulownia ne smijete saditi u šumi ili na šumskom zemljištu. Prema mišljenju Ministarstva poljoprivrede od 16. veljače ove godine vrste i hibride iz roda Paulownia ne smijete saditi niti na poljoprivrednom zemljištu, dakle ni na livadi. Proizvođači sadnog materijala koji žele staviti na tržište sadni materijal paulownia moraju biti upisani u Fitoupisnik. Ako se radi o uvozu sadnog materijala isto je potreban upis u Fitoupisnik. Mišljenje Ministarstva poljoprivrede je da unos ove strane vrste za intenzivnu proizvodnju predstavlja rizik koji se u ovim trenucima ne može procijeniti. Sadnjom paulovnije degradira se poljoprivredno zemljište. Degradacija je zabranjena Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Jedina ukrasna vrsta koja se nalazi u Hrvatskoj iz ovog roda je Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud. Ona se nalazi zasađena kao ukrasna vrsta u našim parkovima i okućnicama. Ona nije pogodna za uzgoj tehničkog drveta i ne koristi se za to. Da li Ministarstvo poljoprivrede tretira ovu vrstu kao ukrasno bilje, kao i ostale informacije u upisu u Fitoupisnik, možete dobiti u Službi za biljno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede.

Ivica KOVAČEVIĆ, dipl.ing.šum.

Prethodni članakKako riješti problem octikavosti voćnih masulja?
Sljedeći članakMiješanje tinkture sikavice i bijelog gloga
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.