Zanima me uzgoj koprive (za ljudsku prehranu) i sl. Kako doći do sjemena, kako je uzgajati i gdje se može otkupiti?
Koprivu poznamo kao samoniklu korovnu biljku koja raste posvuda uokolo. Još od davnina se koristi i kao hrana i kao lijek. Naši stari često spominju koprivu kao biljku koju se može pripremiti na mnogo različitih načina, ipak se najčešće koristi kao zamjena za špinat. Od ostalih jela u kojima se može koristiti kopriva poznate su juhe od koprive, štrudle od koprive, pite od koprive, najčešće se dodaje u tjestenine, njoke ili rižoto. Od koprive se pravi odličan sok (sirup) sličnim načinom kao i sok od bazge, a koristi se i čaj od koprive. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se samo zeleni dijelovi, odnosno vršni, mladi dio koprive, otprilike gornja četiri lista. U posljednje vrijeme javlja se sve više uzgajivača, koji planiraju uzgoj koprive na većim površinama. Sjeme koprive može se nabaviti u trgovini Poljovrt u Zagrebu, no to su velika pakiranja. Za manje, kućne potrebe, sjeme koprive možete sakupiti i sami ili ju možete na manjim površinama razmnožiti reznicama korijena. Kopriva kao višegodišnja zeljasta biljka raste posvuda i tolerira različite tipove tla i staništa te je možete ubrati i sami u dovoljnim količinama za Vaše kućne potrebe.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako se dobiva rakija od drožđa vina?
Sljedeći članakObavijest o skupljanju praznog ambalažnog otpada SZB za poljoprivredna gospodarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.