Spremam se na sadnju lješnjaka 1200 sadnica na 2,5 hektara. Koliki mogu očekivati urod i zaradu? Postoji li mogućnost dobivanja poticaja i na koji način?
Zarada ovisi o cijelom nizu činitelja (uvjeti tla na kojem sadite, klimatske prilike mikrolokacije na kojoj se nasad nalazi kao i klimatski uvjeti date godine, sorta koju uzgajate, odnosno njezina osjetljivost na bolesti i štetnike, uzgojni oblik koji ćete koristiti, sredstva za fitomedicinu koja ćete koristiti i slično). Svi ovi činitelji utjecat će na vaš trošak proizvodnje, odnosno posredno na dio prihoda koji će vam ostati, odnosno zaradu. I sami prinosi variraju ovisno o istim činiteljima, a prema literaturnim podacima jedna sadnica u punoj rodnosti (koja varira od pete do sedme godine starosti sadnice) može donijeti do 4 kg ploda. Savjetodavna služba, pak navodi prinose od 2 t/ha (600 stabala/ha), a vaši stvarni prinosi će varirati ovisno o navedenim činiteljima. Prihodi koje možete ostvariti variraju ovisno o tome planirate li maloprodaju ili veleprodaju, te o stanju cijena na tržištu svake godine. Npr. tvrtka Corylus kooperanti d.o.o. nudi otkupnu cijenu od 10 kn/kg za lješnjak u ljusci, dok se prodajom očišćenog lješnjaka (ali za to trebate stroj, odnosno ulaganje!), a posebno maloprodajom mogu postići više cijene, naravno ako za to imate mogućnosti. Pri podizanju nasada imajte na umu da ga je dobro ograditi radi zaštite od divljači. Ako ste aktivan poljoprivrednik, koji je upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i ima minimalno 1 ha površine (mora biti registrirana u ARKOD-u) imate pravo na izravna plaćanja. Pritom vam skrećem pažnju (http:// www.apprrr.hr/izravna-placanja-2016-1840. aspx) na to da (ako tek osnivate nasad) nakon 2015. godine (koja je osnovna godina dodjele prava), korisnici mogu ostvariti prava na plaćanja samo na dva načina: 1) Prijenosom prava na plaćanja od drugog poljoprivrednika (kupovina prava, zakup, darivanje, nasljeđivanje), ili iz 2) Nacionalne rezerve za posebne kategorije poljoprivrednika (tu spadaju i novi poljoprivrednici). Za sva pitanja oko mogućih poticaja, i/ ili mjera za razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja u koje biste se mogli uključiti predlažem da se obratite Savjetodavnoj službi područja kojem pripadate ili izravno Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

doc.dr.sc. Vesna OČIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 498
Sljedeći članakRatarstvo pitanje br. 24
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.