Posjedujem šumu površine oko 4 ha, a zbog prijašnjeg lošeg gospodarenja u zapuštenom je stanju. Većina stabala čini bagrem s divljom lijeskom starom oko 30 godina (oko 1 ha). Potrebna mi je smjernica kako pripremiti površinu za pošumljavanje bagremom koji tu uspješno raste i kako spriječiti lijesku da ponovno ne zaraste površinu, gdje nabaviti sadnice bagrema i koje? Radi se o dosta strmom terenu (oko 45-60°), pa kako sprječiti eroziju tla poslije sječe lijeske?
Na tako velikim nagibima, kao što je slučaj s vašom šumom, nije dobro raditi čiste sječe, pa ni na malim površinama. Lijeska je grmolika vrsta koja nema tako duboki korijenov sustav kao bagrem ili hrastovi, ali čuva tlo od erozije i ispiranja hraniva. Lijeska štiti šumsko tlo. Ne bih posjekao svu lijesku već samo obavio reduciranje broja grmova i to jednoliko na cijeloj površini. Nakon sječe najbolje je panjiće premazati nekim totalnim herbicidom ili retardantom (potrebna je dozvola za kupnju uz prethodno položeni stručni tečaj) kad biljni sokovi krenu prema korijenu (u rujnu). Na taj način spriječili bi daljnje tjeranje lijeske iz korijena. Što se tiče popunjavanja sadnicama bagrema, na tim čistinama to možete obaviti sadnjom u proljeće i to jednogodišnjim sadnicama (1+0) koje imaju zadovoljavajuće visine. Sadnice se mogu nabaviti u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. po vrlo pristupačnim cijenama. Sadnju valja obaviti kopanjem rupa s obzirom na duljinu korijena. Sadi se na istu dubinu na kojoj je sadnica bila posađena u rasadniku. Prilikom sadnje nije potrebno dodavati organsko ili mineralno gnojivo jer je riječ o šumskom tlu koje ima dovoljno hraniva. Važno je dobro ugaziti tlo kod sadnje kako bi se eliminirali zračni prostori oko korijena.

doc.dr.sc. Damir DRVODELIĆ

Prethodni članakRezultati kontrole jaja na tržištu – zdravstvena ispravnost neupitna
Sljedeći članakKoja je cijena magarećeg mlijeka?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.