Ostalo pitanje br. 135

25

Želio bih upotrebljavati bukvin pepeo kao gnojivo u povrtlarstvu, pa me zanima kojoj kulturi je namijenjen, kako ga koristiti, vrijeme i način tretiranja?
Za gnojidbu se može koristiti isključivo pepeo od prirodnog drva za ogrjev, a ne od drva obrađenog kemijskim tvarima (bojano ili lakirano drvo, razne vrste briketa i peleta). Odlikuju ga izrazito lužnata svojstva i sadržaj minerala. Ne sadrži dušik i sumpor, ali je bogat kalijem i kalcijem. Sadrži fosfor i magnezij te mnoge mikroelemente (bakar, bor, cink, mangan, molibden, natrij, željezo…). Sastav ovisi o vrsti drveta. Tvrde vrste drveća općenito sadrže više fosfora i kalija nego crnogorica, ali puno manje kalcija. Pepeo od bukve i graba sadrži oko 10-15 % kalija, 15-20 % kalcija i 5-10 % fosfora. Pepeo dobiven od grana i korijenja bogatiji je hranivima. Kora ima puno više koncentracije Ca, Al, Mn i S. Koncentracije Ca, Mg i Fe u lišću rastu sa starenjem lista. Mlado drvo, kao reznice ostale nakon orezivanja, imat će veći sadržaj kalija od starih grana. Dodavanje pepela izrazito je povoljno za kisela tla, jer će ih neutralizirati (povisiti će se pH tla), no ne preporučuje se na tlima alkalne reakcije (pH>7,5). Pepeo je najbolje primijeniti u jesen rasipanjem po površini, nakon čega se plitko (5-10 cm) unese u tlo. Maksimalna preporučena količina je 10 kg na 100 m2 godišnje. Barem dva tjedna nakon primjene pepela ne bi trebalo na površini obavljati sjetvu sjemena ili sadnju presadnica. Preporučuje se za plodovito (rajčica, paprika, tikvica…) i korjenasto povrće (celer, cikla, mrkva…) te kupusnjače. U uzgoju krumpira povećana lužnatost može uzrokovati pojavu bolesti. Pepeo nipošto neće biti dovoljan, već za gnojidbu treba koristiti i odgovarajuće količine mineralnih gnojiva s povećanim sadržajem dušika i fosfora.

izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 134
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 51
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.