Goji koji cvate u 5. mjesecu na području Kaštelira ima lišće presvučeno bijelom presvlakom. Cvjetovi mu ne otpadnu odmah, ali opadnu tako da se ne stignu niti zametnuti plodovi. Što bi mogao biti uzrok?
Među češće opisanim bolestima nadzemnih organa goji biljaka ističemo antraknozu ( Colletotrichum spp.), pjegavost ( Alternaria spp.) i pepelnicu ( Leveillula). Prema opisanim simptomima može se posumnjati na pojavu pepelnice na goji biljkama (Leveillula taurica), poglavito stoga jer zadnjih sezona bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj biljnih bolesti iz skupina pepelnica. Za suzbijanje uzročnika bolesti na goji biljkama u našoj zemlji nema registriranih kemijskih sredstva za zaštitu bilja, ali možemo preporučiti pripravke koji se prakticiraju za suzbijanje pepelnica u ekološkom uzgoju: npr. Myco- Sin (0,5 %) (sumporasto-kisela glinica i biljni ekstrakti) + sumporni fungicid (SC formulacija) (0,2 %) (npr. Brimflo SC i sl.). Moguće je koristiti i Armicarb (0,3 %) (kalij-bikarbonat) + sumorni fungicid (SC formulacija) (0,2 %).

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakKako upotrebljavati bukvin pepeo?
Sljedeći članakTržište i cijene žitarica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.