Ostalo pitanje br. 136

23

Kako potaknuti vrenje masulja voća od marelice, rogača, breskve i šljive u proizvodnji rakija. Naime, u kućnoj radinosti proizvodim manje količine voćnih rakija i likera od svog voća pa bih vas molio za pomoć, s obzirom da sam imao problema do sad?
U proizvodnji rakija kao i drugih alkoholnih pića vrlo je važno pravilno potaknuti alkoholnu fermentaciju (vrenje). „Zdrava“ i pravilna fermentacija omogućuje dobivanje kvalitetnog finalnog proizvoda. Mikroorganizmi koji su zaslužni za pretvorbu šećera u alkohol i ugljični dioksid jesu kvasci (Saccharomyces cerevisiae). Danas već postoje mnogobrojni sojevi kvasaca selekcionirani upravo za proizvodnju vina i rakija. Takvi kvasci odlikuju se svojstvima kao što su dobra fermentabilnost (sposobnost vrenja), dobra dinamika fermentacije, stvaranje pozitivnih aromatskih karakteristika, minimalno stvaranje octene kiseline itd. Za potrebe manjih, hobi proizvođača, bilo koji od vinskih kvasaca biti će prihvatljiv za pokretanje fermentacije u voćnoj kaši. Osim kvasca potrebno je nadomjestiti i hranjivo koje kvasac treba u početku fermentacije za svoj rast i razvoj. U tu svrhu mogu se također uz kvasce dobiti i dušična hranjiva (hrana za kvasac) koja se dodaju izravno u voćnu kašu nakon muljanja voća, obično oko 25 – 30 g na 100 L masulja. Kvasac na tržištu dolazi u dehidriranom obliku kao granule te ga je potrebno pravilno pripremiti prije uporabe kako bi mu nadomjestili izgubljenu vodu. U tu svrhu određenoj količini kvasca 25 – 30 g na 100 L dodaje se deset puta veća količina tople vode (ne vruće!) 30 – 35°C, lagano se promiješa i ostavi da bubri 15 minuta. Najbolji rezultati postižu se ako se kvasac dodaje lagano u toplu vodu. Nakon toga još jednom promiješamo i pripremljeni kvasac dodamo u voćnu kašu uz jako miješanje da se što bolje rasporedi po cijeloj masi. Fermentaciju nakon toga treba provoditi u čistom plastičnom, staklenom ili inoks posuđu s ugrađenim vrenjačama.

doc. dr. sc. Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 574
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 52
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.