Koje su male pasmine kunića i kakva su njihova svojstva?
Posljednjih je godina broj uzgajivača kunića u velikom opadanju. Izuzetak su entuzijasti koji uzgajaju manje poznate pasmine, kao i uzgajivači koji drže male ili patuljaste pasmine te ih prodaju kao kućne ljubimce. Upravo je u toj skupini nastao veliki broj križanaca koji svojom ljepotom i neuobičajenom mješavinom boja i oblika nalaze put prema domovima gdje se drže kao kućni ljubimci. Kunići su mirne i druželjubive životinje, koje se lako prilagođavaju različitim uvjetima života. Kada počnemo razmišljati o njihovu uzgoju, najvažnije je osiguravanje pravilnog smještaja i prehrane. Uz navedeno, važno je odabrati i odgovarajuću pasminu koja će moći pomiriti naše želje i mogućnosti. Pasmina je skupina životinja istih svojstava s obzirom na boju, oblik, veličinu, težinu, kakvoću krzna, rast i fiziološka svojstva, koje prenosi na svoje potomstvo. U ove pasmine ubrajaju se kunići težine od 1,5 do najviše 3 kg. U početku su se uzgajali radi proizvodnje vrlo cijenjenog i traženog krzna i fine, guste dlake koja je služila za izradu ekskluzivnih odjevnih i ukrasnih predmeta. Kožice s krznom uglavnom se ostavljaju u prirodnoj boji i takve se koriste u daljoj preradi. U skupinu malih kunića ubrajamo čitav niz pasmina od kojih su najpoznatije mali činčila kunić, ruski i nizozemski kunić, te opaljeni kunić.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŽuto zelene nakupine na stablima oraha
Sljedeći članakŠto treba znati o folijarnoj gnojidbi
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.