Uzgajam kuniće za vlastite potrebe i imam dosta različitih žitarica, a relativno malo zelene hrane i sijena. Mogu li davati zrnje pšenice, ječma i kukuruza pomiješano sa sijenom ili samljeti i davati kao smjesu?
Žitarice ubrajamo u krepka krmiva koja u najvećem postotku sadrže lako probavljive ugljikohidrate. Upravo oni uvjetuju njihovu ukusnost, dobru probavljivost i veliku energetsku vrijednost. S druge strane sadrže nedovoljnu količinu probavljivih bjelančevina i vitamina. Od mineralnih tvari imaju dosta fosfora, ali su zato siromašne kalcijem. Iz toga proizlazi da ih u obroku kunića ne smijemo koristiti kao samostalna hranjiva, već u kombinaciji s drugim krmivima koja će nadoknaditi manjak bjelančevina, vitamina i kalcija. Kod nabave žitarica za zimske zalihe potrebno je paziti da su čiste, bez previše trunja i kukolja i da u njima nema izmeta glodavaca. Ako ih nabavljamo u doba neposredno nakon žetve, ne smijemo ih odmah koristiti nego moraju odležati određeno vrijeme prije upotrebe. Neke žitarice kunići vole više, a neke manje. Također je i hranidbena vrijednost različita. Žitarice koje najčešće koristimo u prehrani kunića su zob, ječam, kukuruz i pšenica, ponekad i raž, te sjemenje leguminoza. Potvrđeno je da one povoljno utječu na kuniće u razdoblju biološke aktivnosti, parenja i uzgoja mladih. Povoljan učinak imaju i na kvalitetu krzna time što ubrzavaju njegov rast, te ga čine gušćim i mekšim. Sve žitarice u hranidbi kunića koristimo kao energetsku dopunu osnovnom obroku od sijena ili zelene hrane. Dnevna količina iznosi do 30% obroka od kvalitetnog djetelinskog sijena. Kunići ih rado jedu. Zrnjevlje žitarica najbolje je davati međusobno pomiješano, a ne zasebno samo jednu vrstu kako bi se nadopunjavalo. Tako, na primjer, možemo miješati dva dijela ječma ili zobi s jednim dijelom pšenice ili kukuruza. Pri tome svakako treba voditi računa o kvaliteti zrna (udio ljuski, lomljenog zrna ili pljeve). Također se u hranidbi mogu koristiti i manje poznata zrna kao što su proso i bar koji su u prvom redu namijenjeni hranidbi ptica, ali ih i kunići rado jedu. Sjemenke suncokreta su bogate uljem pa se daju u hranidbi izložbenih životinja jer povoljno utječu na izgled krzna.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDodavanje željeza odojcima
Sljedeći članakExotic King prezentacije u Požegi i Osijeku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.