U mom kraju ima mnogo čičoke koja raste samonikla. Čuo sam da je dobra za hranidbu kunića. Da li samo gomolji ili i zelena stabljika?
Čičoka ima stabljiku i lišće koji nalikuju suncokretovima, dok gomolji sliče krumpiru. Raste na svakom tlu pa i na onom koje je siromašno hranjivim tvarima, samo su tada gomolji manji. Otporna je na hladnoću pa gomolji mogu bez oštećenja podnijeti i jaču smrzavicu, a u zemlji ostaju do proljeća i počinju ponovno klijati. Zbog toga čičoku često nalazimo u slobodnoj prirodi gdje se može širiti kao korovna biljka. Za hranidbu kunića koristimo je tijekom cijele godine. Zeleni listovi ljeti se koriste kao zelena hrana. Tijekom zimskih mjeseci dajemo sasušene stabljike koje smo prethodno nasjekli i uskladištili u snopovima, a gomolje koristimo kao i krumpir. Gomolji sadrže inulin koji povoljno djeluje na probavu i metabolizam kunića. Njihovo davanje u većim količinama u sirovom obliku može uzrokovati proljev, pa ih se preporučuje skuhati ikombinirati s drugim krmivima.

Dr. Kruno LAŽEC

Prethodni članakJoš dva hrvatska proizvoda registrirana na EU razini
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.